Otkako je objavljen Registar hrvatskih branitelja, Antuna Vrdoljaka, prvog potpredsjednika Hrvatske, bivšeg ravnatelja HRT-a, počasnog predsjednika HOO-a i člana MOO-a, novinari ispituju kako mu je u braniteljski staž uračunano 880 dana provedenih u borbenom sektoru MUP-a. U razgovoru za Večernji list, Vrdoljak je potvrdio točnost podataka, napomenuvši da nije on tražio i određivao u koji će ga sektor upisati.
Za Zimmermanna vojnik
– Nemojte mene pitati kako sam se našao u borbenom sektoru. Pitajte one koji su to određivali. Za vrijeme rata bio sam ravnatelj Hrvatske televizije i svima je jasno kakvu je ona imala ulogu u obrani i oslobođenju Hrvatske – kaže Antun Vrdoljak koji je, kako se sjeća, prije nešto više od desetak godina podatke o svom braniteljskom stažu dobio iz MUP-a.
– Nisam ja sebi određivao dane, a niti sam tražio podatke o svom sudjelovanju u Domovinskom ratu. Samo mi je jednog dana na kućnu adresu došla kuverta iz MUP-a s podacima o mom braniteljskom stažu. Nikada je više nisam uzeo u ruke, niti sam iskoristio ijednu povlasticu koji donosi taj moj braniteljski i dragovoljački staž – bio je jasan Vrdoljak.
Ipak, smatra da je Hrvatska radiotelevizija, gdje je on imao ratni raspored, u vrijeme rata bila dio borbenog sektora. Govoreći o tome navodi podatke da je za vrijeme rata okupator bombardirao i srušio čak devet odašiljača, a među prvima onaj na Sljemenu, samo dan poslije bombardiranja Banskih dvora. Osim toga, kaže, u Domovinskom ratu poginulo je i nekoliko zaposlenika HRT-a na prvoj crti bojišnice.
– O ulozi Hrvatske radiotelevizije u ratu najbolje govori izjava lorda Carringtona koji je u Beogradu Slobodanu Miloševiću rekao da rat nisu mogli dobiti, jer su izgubili medijski rat s HRT-om. Osim lorda Carringtona o ulozi Hrvatske televizije u Domovinskom ratu govorio je i 1992. godine bivši veleposlanik SAD-a u Jugoslaviji Warren Zimmermann koji je za mene rekao da sam vojno lice i da je moje mjesto na HTV-u moj ratni raspored – ispričao nam je Antun Vrdoljak. O tome što je neprijatelj mislio o njegovoj ulozi za vrijeme rata na HRT-u, kaže Vrdoljak, najbolje svjedoči zgoda iz 1998. godine kada je on s Dinamom htio putovati u Beograd na prvu utakmicu pretkola Lige prvaka.
– Tada sam zatražio vizu od srpskog veleposlanstva u Zagrebu. Nazvao me Veljko Knežević, tadašnji srpski veleposlanik i nekadašnji direktor RTV-a Zagreb, da ne bi bilo dobro da idem u Beograd jer još nisam bio skinut s ratne potjernice srpskih službi. Poslušao sam taj njegov savjet i nisam tada išao na utakmicu u Beograd – kaže Antun Vrdoljak.
Kriteriji za borbeno
Za njega je objavljivanje Registra branitelja “odlična hrana” za žuti tisak. Pita se hoće li oni koji su objavili taj registar objaviti i popis svih dezertera i onih koji su pobjegli iz Hrvatske govoreći kako to nije njihov rat i njihova država.
Vrdoljakov slučaj “borbenog sektora” otvara pitanje o kriterijima odgovornih u Ministarstvu obrane i Ministarstvu policije prema kojemu su neki sudionici Domovinskog rata svrstani u borbeni ili neborbeni sektor.
>>Tko se od glumaca, glazbenika i sportaša našao u Registru?
Ispricavam se ako nekog uvrijedim to je posljedica PTSP kojeg sam u Minhenu zaradio radeci na bausteli.